Najbolji način da investirate i ostvarite najveću zaradu
Header

Ekonomija

January 5th, 2012 | Posted by markomaksimovic in Kako zaraditi - (0 Comments)

ekonomijaEkonomija je riječ koja ima grčko porijeklo (oikos – kuća i nomos – zakon) i predstavlja disciplinu u području društvenih znanosti koja proučava kako društvo uprotrebljava ograničene resurse za proizvodnju određenih dobara i usluga te princip raspodjele u društvu. Prema navedenom, ekonomija počiva na dvjema važnim činjenicama, da su sva dobra kojima jedna zemlja raspolaže ograničenog karaktera, odnosno, da bez obzira koliko je ekonomija neke zemlje razvijena ona ne može beskonačno proizvoditi u dovoljnoj mjeri za potrebe svog stanovništva. Druga činjenica je prirodan nastavak i govori o tome da neklad između potreba stanovništvai i mogućnosti dobara iziskuje pronalaženje načina najučinkovitiji način proizvodnje i raspodjele dobara. Samim tim, učinkovitost je bitna karakteristika svake ekonomije bez obzira o kojoj je zemlji riječ. Dalje proizlaze temeljni principi ekonomije, koja se zapravo trudi da odgovori na tri ključna pitanja – šta, zašto / kako i za koga? Drugim riječima, ekonomija jedne zemlje postavlja zadatak društvu da jasno utvrdi koju robu treba proizvoditi, na koji način će proizvodnja biti najefikasnija i kako proizvedena dobra rasporedi. Ova pitanja kojima se svaka zemlja bavi predstavljaju centralni problem oko koga se bazira gospodarstvo društva u svijetu uopće.

Ekonomija promatrana kao znanost, u suštini se bavi analizom i produbljivanjem znanja iz oblasti ekonomskih zakonitosti i pojava u društvenoj proizvodnji. Svoj znanstveni princip ekonomija bazira na stanovištu analize odnosa proizvodnje, odnosno racionalnosti uporabe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih potreba, na makro i mikro razinama. Ovaj aspect je u društvenim znanostima poznat pod nazivom Klasična ekonomska teorija. Inače, ekonomija se dijeli na mikroekonomiju i makroekonomiju prema svom predmetu proučavanja. Mikroekonomija (micro – mali, oikonomia – gospodarstvo) proučava pojedninačne privredne subjekte poput kućanstava i poduzeća i ima svoje podgrane izučavanja: marketing, menadžment, poslovnu organizaciju, računovodstvo, istraživanje tržišta i sl.. Makroekonomija (macros – veliki, oikonomia – gospodarstvo) proučava tzv. Ekonomske agregatne valičine, odnosno, proučava gospodarstvo jedne zemlje u cjelini. To podrazumijeva proučavanje sveobuhvatne mogućnosti ekonomije zemlje, a unutar toga i pojave kao što su inflacija, nezaposlenost, poslovni ciklusi i dr.. Sve ovo podrazumijeva model izučavanju i kada je riječ o svjetskoj ekonomiji u najopštijem makro smislu. Pored ovih općih klasifikacija ekonomije kao znanosti postoje mnoge druge srodne grane i podjele, a najvažnija među njima su svakako financije koje su tradicionalno ubrajane u ekonomsku discipline, ali se u savremnoj teoriji sve vise i praktično izučavaju kao zasebna disciplina iako usko vezana za ekonomiju.

Naravno, različita društva imaju različine ekonomske sustave, tako da svatko od njih na svoj način odgovara na ključna ekonomska pitanja. Prema tome se i društva svrstavaju u dvije osnovne kategorije: društva čija je ekonomija naredbodavna i društva sa tržišnom ekonomijom. Međutim, današnja ekonomska slika svijeta je uvjetovala ovakvu podjelu pa je sve više društvenih sustava i zemalja s tzv. mješovitom ekonomijom. Zagovornici tržišne akonomije koja podrazumijeva načelo uravnoteženosti između ponude i potražnje krajnji vid takve ekonomije vide u liberalnom društvu gdje je utjecaj državnog aparata sveden na minimum, a ujedno takvo shvaćanje doprinosti širenju globalizacije na polju svjetske ekonomske politike.

Ekonomija promatrana sa aspekta tržišta kapitala u suvremenim poslovnim tokovima, gdje svoju široku primjenu nalaze elektroničko poslovanje i internet tehnologija, predstavlja važan čimbenik globalizacije nacionalnih gospodarstava. Time se omogućuje investitorima iz cijelog svijeta da brzo i efikasno mijenjaju strukturu svog investicijskog portfelja, prvenstveno u investiranju u vrijednosne papire. Međutim, u praksi se pogršno koriste pojmovi vrijednosti papiri, odnosno vrijednosne papire, u istom smislu sa pojmom efekti, budući da su efekti jedna vrsta dugoročnih vrijednosnih papira. Učinci se javljaju u obliku prelijevanja dugoročnih novčanih fondova između krajnjih nositelja njihove ponude i potražnje, a ono se vrši preko dugoročnih vrijednosnih papira. Shodno tome, burza efekata pojavljuje kao institucionalizirano sučeljavanje ponude sa potražnjom efekata i to na točno određenom mjestu (zgrada burze) gdje vladaju temeljne karakteristike berze (precizna i stroga pravila ponašanja). Sve svjetske burze imaju isti cilj i način rada, ali ne i organizaciju. Obzirom da je tržište kapitala sastavni dio financijskog tržišta, važno je napomenuti podatak da, iako je tržište kapitala definirano kao sustavno i relativno izravno sučeljavanje nositelja ponude i potražnje dugoročnih novčanih fondova, utvrđeno je da se samo oko 1 / 3 tržišnog prometa obavi na burzi, a ostali postotak izvan burze.

Sudionici na globalnom financijskom tržištu, koje obuhvaća tržište kapitala su grupacije brokera i dilera u ulozi katalizatorkih nukleusa tržišta, ali i krajnjih učesnika i definitivnih nositelja ponude / potražnje dugoročnih novčanih fondova u formi efekata. Primjenom najsuvremenije informatičke tehnologije i razvojem financijskog tržišta omogućeno je investiranje na Forex Market-u kao necentralizovanom tržištu velikim investicijskim fondovima, ali i trejderima individualcima. Posredstvom forex brokera i za tzv. “Male igrače” postala je realnost sudjelovanja na globalnom financijskom tržištu, a samim tim i prisutnost u globalnim društvenim tokovima kakva je svjetska ekonomija.

Pogledajte koliki dio naše ekonomije čine investicijski fondovi.